Što nam to lebdi iznad glave?

Svaka godina za tehnološki svijet predstavlja novu, poprilično uzbudljivu avanturu. Ono što je obilježilo prošlu, ali polako obilježava i ovu godinu jesu male bespilotne letjelice. Dronovi su nam donijeli nešto su nekadašnji fotografi mogli samo sanjati – predivne panoramske fotografije i videozapise Zemlje, od planina do mora.

Dron predstavlja bespilotnu letjelicu malih dimenzije i težine do deset kilograma. Naziv dron nastao je od imena za mužjaka pčele, drona, odnosno na bosanskom jeziku poznatiji kao trut, zbog sličnog zujanja, koje i jedan i drugi ispuštaju tokom leta. Koncept bespilotnog leta razvijen je još davne 1915. godine zahvaljujući Nikoli Tesli, koji je u svojoj disertaciji opisao naoružani bespilotni zrakoplov dizajniran za odbranu Sjedinjenih Američkih država. Dvije godine nakon toga, američka vojska proizvodi prve bespilotne letjelice koje su bile kontrolisane radiosignalom. U počecima razvitka bespilotne letjelice, pretežito su razvijane u vojne svrhe. Međutim, danas bespilotne letjelice imaju višestruku primjenu i masovno se koriste. Opremljene su kamerama, pomoću kojih se kreću u prostoru i “vide”, prave snimke terena koje prelijeću i, također mogu da ponesu i određeni teret. Dronovi su, uglavnom, jednostavne konstrukcije, nisu previše brzi i ne mogu da lete visoko. Upravljanje se vrši pomoću daljinske “konzole” sa tasterima ili ručicama za kretanje, a moderni dronovi mogu se čak koristiti pomoću mobilnih telefona, preko aplikacije i bežične veze.

Multinacionalna kompanija savjetovanja o menadžmentu i jedan od svjetskih čelnika u strateškom poslovnom savjetovanju ,The Boston Consulting Group, nastala 1963. godine u SAD-u, predviđa kako bi do 2050. godine flota industrijskih dronova u Europi i SAD-u mogla dostići milion jedinica i generirati pedeset milijardi dolara prihoda od usluga i proizvoda godišnje. Stručnjaci smatraju da bi se razvoj trebao odvijati u tri vala.  Prvi val događa se pred našim očima, dronovi se primjenjuju u stalnom vidokrugu upravljača, odnosno pilota drona. Drugi val, koji nas očekuje tijekom sljedećih pet godina, upravljanje i primjena dronova bit će moguća i na daljinu, kao za nadzor brodova na okeanu. Treći val, koji je možda i 25 godina daleko od danas, uključivat će komercijalne zrakoplove kojima se upravlja na daljinu.

Kako je u društvu je vrijednost biznisa sa dronovima u stalnom porastu. Moguće ih je koristiti u rudarstvu gdje će bilježiti podatake o broju teretnih vozila, rudama te zalihama koje izlaze iz rudnika. Upotreba dronova u poljoprivredi omogućava prikupljanje podataka o uvjetima na različitim dijelovima zemljišta, kako bi se na što bolji način upravljalo navodnjavanjem i primjenom gnojiva s ciljem poboljšavanja prinosa uz istovremeno smanjenje ulaznih troškova. Također, u elektrodistribuciji se mogu koristiti za nadzor dalekovoda. Bespilotne letjelice mogu digitalno snimati štetu na domovima i zgradama nakon oluja, kao i automobila na mjestima nesreće, što je postupak koji upravo testiraju brojne policije diljem svijeta kako bi prikupile podatke za svoje izvještaje.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *