Pretjerana briga, napetost i strepnja mogu vas odvesti u smrt

Tjeskoba se povezuje s unutarnjim nemirom, zabrinutošću, i to je izrazito neugodan osjećaj najčešće izazvan pretjeranom brigom, strepnjama, napetostima ili nekim drugim teškim životnim okolnostima koje nas uznemiravaju.

To je zapravo drugi naziv za anksioznost, jedan od najčešćih psihičkih poremećaja koji značajno narušava kvalitet života, a može se pojaviti u bilo kojem trenutku života.

Uzroci

Uz pretjerane brige s kojima se osoba ne zna nositi nakuplja se i veća količina stresa koja osobu pritišće i guši, a s vremenom i potpuno slomi.

Ako u djetinjstvu osoba nije naučila kako se nositi s poteškoćama zato što su je roditelji pretjerano štitili i držali pod staklenim zvonom, vrlo vjerovatno će posustati pred prvim većim problemom na koji naiđe.

Uzroci tjeskobe pripisuju se i genetskim predispozicijama za sklonost anksioznom reagiranju. Istraživanja su pokazala da se tjeskoba češće javlja u nekim porodicama što znači da samo odrastanje u takvoj sredini dodatno pogoršava stanje osobe i na kraju vjerovatno rezultira dijagnozom anksioznog poremećaja.

 Psihički simptomi

Ponekad je tjeskoba toliko jaka da izaziva čitav niz psihičkih simptoma, a najčešće se javljaju:

– tjeskoba i nemir,

– strah od gubitka kontrole,

– manjak samopouzdanja,

– iracionalni strahovi,

– razdražljivost,

– emocionalna nestabilnost,

– sumnjičavost,

– bespomoćnost.

Psihički simptomi tjeskobe mogu se znatno zakomplicirati i rezultirati paničnim napadajima. Osoba koja ima problema s tjeskobom hronični je pesimist koji smatra da će se dogoditi sve najgore što se može dogoditi.

Pritom ne može realno sagledati sve moguće opcije koje su joj na raspolaganju čak i kada ih ima zato što je previše usmjerena samo na ono loše. Takvo stanje neprestane živčane napetosti može dovesti do velike iscrpljenosti organizma.

Fizički simptomi

Tjeskoba je gotovo uvijek popraćena i fizičkim simptomima. Osoba osjeća napetost u različitim dijelovima tijela, a uz to se mogu pojaviti i:

– iscrpljenost, vrtoglavica, mučnina,

– teškoće sa spavanjem,

– hronične probavne smetnje,

– ubrzan rad srca,

– pretjerano znojenje,

– teškoće s disanjem.

Fizički simptomi ponekad mogu biti jako opasni, posebno kad je u pitanju učestala tjeskoba. Strah i napetost koje osoba osjeća mogu dovesti do paralizirajućeg osjećaja bespomoćnosti, a hiperaktivni autonomni nervni sistem daje do znanja da nešto zaista nije u redu.

Upravo zbog ovakvih učestalih simptoma kod tjeskobnih osoba nerijetko dolazi do razvoja težih oblika bolesti i različitih poremećaja kao što su neke psihosomatske bolesti, depresija, suicidalne misli ili ovisnost o alkoholu.

Dijagnoza i liječenje

Osobe koje imaju problema s tjeskobom najčešće se same jave psihologu očajnički tražeći pomoć kako bi se izbavile iz tog nemirnog stanja. Međutim, problem nastaje kad osobe smatraju da će takvo stanje kad tad proći i da ne trebaju ništa poduzeti.

Ponekad je to stvarno tako, ali čim se stanje počinje javljati više puta zaredom, znači da je opasnost od razvoja različitih psihičkih i fizičkih bolesti sve veća.

Nadalje, tjeskoba se može liječiti, ali je jako važno na vrijeme reagirati i potražiti stručnu pomoć. Najčešće se kombiniraju psihofarmaci i psihoterapija.

Izrazito korisnom se pokazala bihevioralna terapija koja nastoji promijeniti ponašanje i mišljenje osobe. Sudjelovanje u grupama podrške i upoznavanje ljudi koji su prošli kroz slične ili gore stvari može utjecati na osobu na način da je ohrabri da nije sama u svojoj borbi.

Isto tako bilo bi odlično kad bi osoba naučila tehnike opuštanja i pravilnog disanja koje bi mogla koristiti kad se pronađe u situaciji koja je može uznemiriti ili prouzročiti stres.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *